Browsing Tag

COVID-19

Blog

Vitamin D3 i COVID-19

Dora Štefanac, mag.pharm.

Sve je više dokaza kako vitamin D3 može imati zaštitni učinak protiv  COVID-19. Vitamin D3 pomaže imunološkom sustavu da nesmetano funkcionira pa dovoljna razina u tijelu može pomoći u borbi protiv COVID-19.

Ozbiljnost bolesti uzrokovane koronavirusom (COVID-19) određuje se prisutnošću upale pluća,  teškog sindroma akutnog respiratornog distresa, miokarditisa, mikrovaskularne tromboze i/ili oluje citokina (medijatora upale). Sve navedene komplikacije uzrokuje upala. Glavnu obranu  od virusne infekcije i nekontrolirane upale pružaju regulacijski T-limfociti. Razina regulacijskih T-limfocita kod pacijenata s težim oblikom COVID-19 je niska, dok su visoke razine limfocita povezane sa smanjenom razinom respiratornih virusnih infekcija. Ova bi opažanja mogla biti od koristi i u smanjenju težine COVID-19.

Razina regulacijskih T-limfocita može se povećati primjenom vitamina D3. Nedostatak vitamina D (serum 25-hidroksivitamin D (25 (OH) D) <50 nmol/L) prisutan je u 30-60% populacije zapadne, južne i istočne Europe i u 80% populacije srednje-istočnih zemalja. Ozbiljan nedostatak vitamina D (razina u serumu <30 nmol/L) zabilježen je kod 10% Europljana. Također, utvrđeno je da se manjak vitamina D češće javlja kod pacijenata s dijabetesom i pretilih osoba pa su kod njih prisutni teži oblici COVID-19 i veća smrtnost.

Vitamin D pripada u grupu vitamina topljivih u mastima. Glavni izvor vitamina D u ljudi je njegova sinteza u koži pod utjecajem sunčeve svjetlosti pomoću endogenog kolesterola (7-dehidroksikolesterola. U ljudi i sisavaca se u organizmu stvara vitamin D3, a u biljnim izvorima nalazi se vitamin D2. Nedovoljna količina vitamina D može se korigirati prehranom i suplementacijom.

Najbogatiji prirodni izvori vitamina D3 u hrani su ulja jetre bakalara i drugi masnih riba, tuna, skuša, bakalar, losos, plodovi mora, polumasni sir, maslac i kefir. Riblja ulja i masna riba osiguravaju 15-20% dnevnog unosa vitamina D3. Osim navedenih namirnica životinjskog podrijetla, izvori vitamina D su shiitaki gljive i alge. Konzumacijom 100 g mesa plavih riba osiguravaju se optimalne dnevne potrebe vitamina D.

Prema hrvatskim Smjernica za primjenu vitamina D preporučena koncentracija vitamina D u krvi u populaciji trebala bi iznositi 75 nmol/L – 125 nmol/L za optimalnu zaštitu od infektivnih bolesti. Odraslim osoba kojima prijeti rizik za pojavu nedostatka vitamina D preporučuju se preventivne doze od 1500-2000 IJ vitamina D (400 IJ = 10 µg). Ako je nedostatak vitamina D dokazan, provodi se liječenje. Liječnici opće prakse i dijetetičari propisuju početne visoke doze vitamina D, a potom održavanje s 1500 – 2000 IJ. Nakon tromjesečnog liječenja preporučuje se ponovna provjera razine vitamina D mjerenjem koncentracije 25-OH D  u krvi. Prema spomenutim hrvatskim Smjernicama, osobama starije dobi preporučuje se veći dnevni unos u količini od 800 IJ (20 µg). Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) preporučuje unos od 600 IJ dnevno za zdrave osobe, a kao maksimalno dopušteni dnevni unos za zdrave osobe navodi se 4000 IJ dnevno.

Nedostatak vitamina D zabilježen je kod 10 – 30% dojenčadi i male djece u Europi. Uvriježena pedijatrijska nacionalna profilaktička mjera u Republici Hrvatskoj je primjena 400 IJ (10 µg) dnevno za svu dojenčad tijekom prve godine života. Djeca koja se ne izlažu suncu i provode većinu vremena u zatvorenom, smatraju se rizičnom skupinom za nedostatak vitamina D te se prve godine preporučuje dnevni unos 600 IJ (15 µg) vitamina D.

Visoka razina vitamina D pomaže održati imunitet, snagu mišića, gustoću kostiju i smanjuje rizik od virusnih infekcija. Niske koncentracije vitamina D povezuju se s mnogim bolestima poput osteoporoze, upalnih bolesti crijeva (Chronova bolest, ulcerozni kolitis), autoimune bolesti (reumatoidni artritis, Hashimoto sindrom).  Iz tog razloga, potrebno je educirati stanovništvo o važnosti vitamina D i suplementaciji.  Dodaci prehrani s vitaminom D dolaze u različitim oblicima (kapsule, tablete, kapi, sprej).

Preporuke:

1. boravak na otvorenom

2. odgovarajuća pravilna i uravnotežena prehrana

3. od listopada konzumacija dodataka prehrani s vitaminom D u dozi od 20 µg dnevno pa na više

4. redovita tjelovježba.

LITERATURA:

1. https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC7385774/

2. https://www.hzjz.hr/sluzba-zdravstvena-ekologija/vitamin-d-i-preporuke-za-nadomjesnu-primjenu-vitamina-d-od-jeseni/

3.  https://www.healthline.com/health-news/what-to-know-about-vitamin-d-and-covid-19

Blog

Razina kisika, pulsni oksimetar i COVID-19

Dora Štefanac, mag.pharm.

Jeste li ikada čuli za pulsni oksimetar? Bez obzira na njihovo prethodno poznavanje, sigurno ste u posljednje vrijeme primijetili njihovo često  pojavljivanje u vijestima, na društvenim mrežama ili u razgovoru s doktorima, prijateljima. U nastavku teksta objasnit ćemo Vam što su pulsni oksimetri, kako se koriste i koja je njihova poveznica s COVID-19.

Što je pulsni oksimetar  i što mjeri?

Pulsni oksimetar je mali uređaj koji se pričvrsti na prst ili drugi dio tijela (uho) i mjeri razinu kisika u krv. Pulsni oksimetar omogućuje i mjerenje otkucaja srca. Procedura je bezbolna i kratka. S digitalnog displeja štipaljka instrumenta pričvršćenog na prst očitavaju se vrijednosti pulsa i postotak zasićenosti arterijske krvi kisikom. Uređaj mjeri refrakciju svjetlosti za mjerenje zasićenosti hemoglobina kiskom. Ova metoda ovisi o protoku krvi stoga je važno da protok nije oslabljen. Pulsni oksimetar može se koristiti u svim kliničkim stanjima u kojima postoji mogućnost javljanja hipoksije.

Više…