O vašem zdravlju

Ambrozija

Ljekovite biljke svojim ljekovitim sastavom uvelike doprinose  i pomažu nam u raznim zdravstvenim tegobama. No ima nekih i koje nam zadaju zdravstvene tegobe.

Ambrozija, latinskog naziva Ambrosia artemisiifolia, porodice glavočika ( Asteraceae ) u narodu je poznata još pod imenom – partizanka, fazanuša, limundžik i Krausova trava. Ambrozija ima listove slične pelinu te je važno znati ih razlikovati. Stabljika pelina je crvenkasto – smeđe boje obrasla sivim dlačicama i drvenasta, dok je stabljika ambrozije žućkasto – zelenkaste boje i nije tako tvrda. Listovi kod pelina su manje rasparani, a naličje im je gusto obraslo dlačicama, srebrno – sive boje, dok kod ambrozije ta siva boja nije tako jako izražena. Cvat je kod pelina bijele ili nježno ružičaste boje uvijek obrastao dlačicama, a kod ambrozije je uvijek žuti bez dlačica.

Specifično je da sjeme ambrozije može živjeti više od 40 godina. Može narasti do 1,5 m formirajući grm. Po stabljici i listovima su grube i guste dlačice, cvjetovi su žučkasti sakupljeni u duge grozdaste cvatove. Cvjetati počne sredinom srpnja i cvate sve do sredine listopada. Ambroziju oprašuje  vjetar i može raspršiti pelud i do 100 km udaljenosti. Jedna biljka po oplodnji može dati i do 4000 plodova. Ambrozija raste na suhim klimatskim područjima, raste na neobrađenim područjima uz pruge, ceste, kanale, ali je sve češće možemo naći i u gradovima i kultiviranim zemljištima. Ambrozija je u Europu došla u 19 stoljeću iz Sjeverne Amerike.

Latinsko ime Ambrosia potječe od istoimene grčke riječi koja znači – besmrtan. Prema predaji ambrozija je bila hrana bogova koja ih je činila besmrtnim. U povijesti je ova biljka bila promovirana kao izrazito ljekovita biljka kojoj se prepisivala besmrtnost. Danas je ova biljka smatrana glavnim korovom.

Ljekovita svojstva ambrozije

Listovi ambrozije imaju adstrigentno, antiemetičko i antiparazitsko djelovanje. Na koži se može primjeniti kod ugriza insekata te raznih kožnih oboljenja ( osipa, opeklina ). Može se koristiti i kod reumatskih oboljenja. U obliku čaja se primjenje kod upale pluća, vrtoglavice, grčeva u želuvu, dijareje. Čaj od korjena biljke koriti se kod menstrualnih bolova. Za ljekovitu namjenu koriste se razne vrste ambrozije koja se kultivira za tu namjenu.

Kako se zaštititi  od ambrozije?

Podaci HZJZ-a upučuju na to da se svake godine povećava broj građana koji su preosjetljivi na ambroziju.U  prosjeku svaki deseti stanovnik je osjetljiv na ovu biljku. Ambrozija potiče alergijske reakcije koje kod nekih ljudi mogu biti izuzetno jake.

Da bi se izazvali simptomi alergijske reakcije potrebno je svega koncentracija od 20-30 peludnih zrnaca / m3 . Simptomi alergije na abroziju su otečenost grla, curenje nosa, kihanje, suzenje očiju i crvenilo očiju, začepljenje nosa i sinusa. Alergije se uspješno liječe antihistaminicima, ali mogu pomoći i neke nefarmakološke mjere. Pošto pelud u naš organizam ulazi kroz nos, važna je higijena dišnih puteva. Nos je potrebno ispirati morskom vodom što više da se odstrani pelud koja se udiše. Danas na tržištu postoji i morska voda s dodatkom ektoina koji ima veliku ulogu u spreječavanju razvoja alergija, ispiruči nos uklanjamo alergene iz nosa a sam ektoin ima blago protuupalno djelovanje te na taj način sprječava otok sluznice nosa. Za zaštitu možete nanesti i masti za nos, koje mehanički štiti sluznicu nosa od direktnog kontakta s peludi.

Alergije liječimo lijekovima koje nazivamo antihistaminici. Danas je večina ovih lijekova dostupna i u slobodnoj prodaji. Antihistaminike trošimo onoliko dugo koliko nam liječnik propiše. Ukoliko se radi o trenutnoj reakciji na neki alergen (npr. osip od nekih trava ili slično) lijek uzimamo dok se simptomi ne povuku. Ukoliko se radi o alergijama koje traju duže vrijeme (npr. alergija na ambroziju) lijek uzimamo cijelo vrijeme dok traju simptomi.

Najveća koncentracija peludi ambrozije je između 10 -15 sati te je preporučljivo da se u to vrijeme ne izlazi van iz kuće. Isto tako nije preporučljivo da za to vrijeme otvarate prozore da pelud ne uđe u stambeni prostor. Kiša i hladnije jutarnje temperature usporavaju otpuštanje peludi, pa je to vrijeme pogodno za izlalak iz zatvorenog prostora.

Alergijski semafor

Alergijski semafor je način dnevnog izvještavanja o količini peludnih zrnaca u zraku. Alergijski semafor je specifičan za određena područja. Na temelju mjerenja količine peludnih zrnaca u prostornom metru atmosferskog zraka određuju se boje alergijskog semafora.

Zelena boja odgovara koncentraciji peludi koja će u malog broja jako osjetljivih osoba uzrokovati alergijske simptome.

Žuta određuje koncentraciju koja u većine alergičnih osoba uzrokuje simptome.

Crvena  označava vrlo visoku koncentraciju peludi koja će u svih osjetljivih osoba uzrokovati simptome. Istovremena procjena razine peludi u zraku i elemenata vremenske prognoze (temperatura, vlažnost, vjetrovi) može dati vrlo korisne podatke koji omogućuju alergičnim bolesnicima planiranje dnevnih aktivnosti i odgovarajućih preventivnih postupaka.

Subijanje širenja ambrozije

Svake godine se apelira na građane da sudjeluju u suzbijanju rasta abrozije. Koliko je to važan problem govori nam i Naredba o poduzimanju mjera obveznog uklanjanja ambrozije, donešene od Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva ( NN 72/07).  Prema zakonu mora se redovito uklanjati i suzbijati ambroziju sljedećim mjerama:

  • agrotehničkim: održavanjem poljoprivrednih površina
  • mehaničkim: košnja i čupanje ambrozije
  • kemijskim:uporabom učinkovitih herbicida koji imaju dozvolu za promet

Potičući ljude da razviju svijest o zaštiti zdravlja daju najuspješnije rezultate u borbi protiv ambrozije. U vrijeme cvatnje ambrozije, građanstvo se informira putem informativnih emisija, plakata, letaka, javnih tribina. Kada znamo, koliko broj ljudi pati od alergija na ambroziju, svaka reakcija pojedinca koja potiče njeno uništenje je dobro došla. S uništavanjem ambrozije trebalo bi početi svake godine već krajem svibnja ili početkom lipnja, kada je biljke veličine oko 20 cm najbolje počupati. Kasnije tijekom vegetacije, a neposredno prije otvaranja cvatova, otprilike do polovice ili kraja srpnja biljke se mogu pokositi. Najbitnije je to učiniti prije sazrijevanja cvatova, dakle prije otpuštanja peluda.

 

 

Prethodna tema
Sljedeća tema

You Might Also Like