Pripremite se za sunčanje

Koža

Koža je primarno zaštitni organ kojim se tijelo štiti od mehaničkih, termičkih i kemijskih učinaka, a i od infekcija. Njom se sprečava prekomjeran gubitak vode iz tijela i regulira njegova toplina. Kako bi se osigurala normalna tjelesna temperatura, u slučaju hladnog vremena drhtanje nam pomaže pri zagrijavanju, krvne kapilare se kontrahiraju kako bi se spriječilo preveliko hlađenje krvi i zbog toga je naš ten bljeđi. Isto tako kod povišene temperature kapilare se šire i tijelo gubi dodatne kalorije i koža postaje crvenija. U izvršenju ovih funkcija koža se stalno obnavlja.

U epidermi se pod utjecajem UVB zraka sintetizira vitamin D, a on je jako bitan u apsorpciji kalcija.

Zahvaljujući svojoj selektivnoj propusnosti koža onemogućava ulazak određenih kemijskih tvari u organizam i sprečava pretjerani gubitak vode. Normalna koža je prirodno kiselkasta pH 4-6, te tako štiti od razvoja bakterija i gljivica.

Anatomija

Koža se dijeli na tri glava sloja: epidermis (pokožu), corium (kožu), subcutis( potkožu).

•Epidermis- epiderma se sastoji od dva bitna dijela : suhi dio (stratum corneum i stratum lucidum) i vlažni dio (stratum granulosum, stratum spinosum, stratum basale). Najgornji sloj je stratum corneum tj. rožnati sloj koji se sastoji od više redova keratiniziranih stanica koje se ljušte na površini. Na vanjski rožnati dio nastavlja se stratum lucidum(sjajni sloj).
•Stratum granulosum(zrnati sloj), reflektira svjetlo i čini kožu neprozirnom. Na njega se nastavlja stratum spinosum(trnasti sloj), te slijedi stratum basale. On je sastavljen od stanica koje se neprestano dijele i potiskuju stare stanice koje postepeno odumiru i orožavaju. U najdubljim sloju nalazimo stanice koje sadrže melanocite-oni stvaraju melanin koji štiti stratum basale od štetnih UV-zraka. Bazalni sloj sadržava samo limfu, zbog toga površinske ozljede ne krvare nego samo vlaže.

Za potpunu obnovu epiderme treba 4-6 tjedana.

•Derma-corium je spojena neposredno s epidermom preko bazalne membrane. Sastoji se od papilarnog djela (sadrži krvne kapilare i završetke živaca) i retikularnog djela (sadrži korjene dlaka i žljezde znojnice). Derma je podupirač koži, sadrži specijalizirane stanice-fibroblaste, koji osiguravaju proizvodnju kolagena i elastina. Kolagenska vlakna su poredane u pravilne snopove i daju koži čvrst izgled i otpornost. Njihov se broj smanjuje starenjem a u potpunosti prestaje nakon 45.godine života. Kapilare omogućuju dovod hranjivih tvari do epiderme te sudjeluju u regulaciji tjelesne temperature, a živčani završeci kožu čini senzornim organom jer kožu čini osjetljivom na dodir, bol i temperaturu.
•Subcutis-hipoderma je potkožno masno tkivo i zaštita je od mehaničkih udaraca, termičkih učinaka i služi kao spremište za masti. U njoj su najvažnije energetske zalihe našeg organizma jer sudjeluje u spremanju i otpuštanju masnih kiselina. Raspored adipocita ovisi o spolu : kod žena prevladavaju na području stražnjice i bedara, a u muškaraca na području abdomena.

Tipovi kože

TIP KOŽE REAKCIJA FAKTOR ZAŠTITE VRIJEME NA SUNCU BEZ ZAŠTITE
TIP 1: bijela koža, pjegice, plave oči, crvena kosa Izrazito osjetljiva koža, reagira uvijek opekotinama  20-30  5-10 minuta
TIP 2: svijetla koža, zelene ili sive oči, plava do svijetlosmeđa kosa Postiže se samo umjerena smeđa boja, velika sklonost nastajanju opeklina  12-15  10-20 minuta
TIP 3: tamna koža, smeđa kosa, smeđe oči Reagira normalno, kod postizanja boje rijetka je pojava opeklina  10  20-30 minuta
TIP 4: mediteranski tip, kosa tamnosmeđa ili crna, oči smeđe ili crne Mala osjetljivost kože, neznatna sklonost stvaranju opeklina  4-6  40 minuta

 

Sunčeve zrake

Spektar sunčevog zračenja uključuje vidljivo svijetlo kao i nevidljivo koje se zove i ultraljubičasto zračenje.

Terminološki UV zrake se dijele na:

•UVA (315-400 nm)
•UVB (285-315 nm)
•UVC (200-285 nm)

Zrake UVA su pigmentogenetski dio spektra koji uzrokuje direktnu pigmentaciju, ali je odgovorna i za kasnija fototoksična i fotoalergijska oštećenja kože. Mobilizira postojeći melanin izazivanjem direktne fotokemijske pigmentacije. Djeluju na pigment kože i omogućuju njeno tamnjenje, oni su krivci za stvaranje slobodnih radikala, visoko reaktivnih molekula koje oštećuju stanice kože i dovode do prijevremenog starenja. Te zrake prodiru dublje u slojeve kože mijenjajući pri tome strukturu DNK.

UVB zrake uzročnik su eritema (crvenilo kože) kao posrednika melanogeneze. One uzrokuju indirektnu pigmentaciju kože, a prodiru u stanice stratum spinosum i razgrađuju ih, posljedica toga je hiperkeratoza i intenzivno stvaranje melanina. Melanin je u obliku malih pigmentnih zrnaca. Melanin pigmenti putuju nakon 2-5 dana sunčanja u najviši sloj kože. Pretjerano izlaganje tim zrakama dovodi do dehidracije kože, izaziva opekline i crvenilo.

UVC za sad ne prodiru na površinu našeg planeta, one ne štete samo koći već cijelom organizmu, jer uništavaju stanice u našem organizmu. Već u manjem kontaktu s čovjekom izazivaju konjuktivitis oka i eritem kože.

Zaštita od sunca

Iako ljudski organizam ima samozaštitne mehanizme, potrebni su pri sunčanju i ultravioletni filteri. Filteri za zaštitu kože od eritema trebaju apsorbirati valne dužine 290-310 nm, a propuštati zrake 310-320 nm. Suvremeni UV-filteri su tako prilagođeni da skoro potpuno apsorbiraju zrake u području 290-310 nm, a nakon toga im apsorpcijska sposobnost naglo opada. Filteri u preparatima su kemijske supstance koje štite od UVA i UVB zraka. Zaštita od UVB zraka određena je brojem zaštitnog faktora najčešće od 2-30.

Kemijski filteri mogu izazvati alergije pa osjetljivi ljudi moraju koristiti preparate na bazi minerala. Oni reflektiraju UV zrake.

Vrijeme u minutama koje nezaštićeni možete provesti na suncu puta broj faktora je broj minuta koje možete provesti na suncu.

Stručnjaci savjetuju da se prije sunčanja treba pripremiti u solariju(ne preporučuje se odlazak u solarij više od 50 puta). Trebalo bi povećati količinu namirnica koje sadrže betakaroten (dinja, marelica, lubenica, špinat, rajčica), i povećan unos vitamina A, C i E, te selena , jer se oni smatraju moćnim neutralizatorima inicijalnih promjena i oštećenja u nastanku tumora kože. Rezultat studije koja je objavljena početkom 2000g. U časopisu Journal of Clinical Nutrition, njemački stručnjaci tvrde da dnevna doza od 25 mg beta-karotena i 335 mg vitamina E mogu zaštiti kožu od opasnog ultraviloletnog zračenja. Ako netko voli sunčanje mora započeti sa uzimanjem beta-karotena i vitaminom E najmanje 6 tjedana prije.

Članice Europske unije uvode jedinstveni faktor zaštite UPF (ultraviolet protection factor) koji se odnosi na odjeću i definira stupanj zaštite kao faktor vremena koje se može provesti na suncu bez opasnosti od opeklina. Tako noseći odjeću sa UPF 50 na suncu možemo u kontinuitetu provesti 50 puta duže bez opasnosti. Pređa takve tkanine napravljena je od pamuka i poliamida u koji su prilikom proizvodnje utisnute i fino raspršene čestice i molekule titanij dioksida veličine 500 nm . One gotovo u potpunosti sprečavaju prolaz UV zraka. Treba naglasiti da je takva tkanina aktivna tijekom čitavog perioda upotrebe jer nema kontakata između kože ili deterđenata sa titan dioksidom. On djelomično odbija IC (infracrvene ili toplinske) zrake, pa je pod šeširima i odjećom temperatura kože i do 10 stupnjeva niža nego pod običnom. Tamna odjeća obično štiti kožu poput SPF faktora 4-5, dok mokra bijela majica uopće ne.

SPF faktor odnosi se samo na zaštitu od UVB zraka.

SPF (SOLAR PROTECTION FACTOR) govori nam koliko prosječno možemo ostati na suncu uz primjenu kreme s određenim faktorom, a da ne dobijemo opekline. Prema tipu kože odredimo svoj tip i npr. ako

Na suncu možemo ostati 20 minuta bez zaštitnog faktora, zaštitni faktor 15 će nam omogućiti da na suncu ostanemo 5 sati (20 x 15(SPF) = 300 min. Ili 5 sati) , a da ne izgorimo. Povećanje zaštitnog faktora ne znači i proporcionalno povećanje dužine sigurnog izlaganja suncu. U nekim zemljama gdje je opasnost od sunčevog zračenja velika u dnevnu prognozu ulazi i podatak o UV indeksu. UV indeks predstavlja dnevnu dozu očekivanog rizika prekomjernog izlaganja suncu , predviđa jačinu UV zračenja za određeno područje u sljedećem danu.

PREPORUKE ZA ZAŠTITU DJECE

•ne izlagati djecu suncu u razdoblju 10-16 sati
•djecu do 6 mjeseci nikako ne izlagati suncu
•kod djece do 6 mjeseci ne upotrebljavati kreme sa zaštitnim faktorom(jedino Microsun preparat možete)
•kod djece starije od 6 mjeseci neophodna je primjena krema sa zaštitnim faktorom SPF 15 i više
•obavezno nositi kapu
•obavezno nositi sunčane naočale koje imaju zaštitu od UVA i UVB zraka
•nanijeti kremu za sunčanje i kad ste u sjeni
•odjenuti ih u laganu, svijetlu odjeću

Sredstva za zaštitu od sunca

Sredstva za zaštitu od sunca su uglavnom emulzijskog tipa, koja svoju vodootpornost baziraju na činjenici da masna faza emulzije i voda ne miješaju. U praksi to znači da su najvodootporniji preparati i najmasniji. FDA (američka agencija za hranu i lijekove) je dao standard vodootpornosti, a to je da je preparat vodootporan ako se nakon 2 kupanja po 20 minuta na koži nalazi minimalno 50 % nanešenog filtera. Kreme s fizičkim zaštitnim faktorom ( sunblock) štite kožu tako što odbijaju i raspršuju UV zrake, jer sadrže mineralne sastojke poput titanij dioksida, cink oksida ili željezo oksida, teško se razmazuju i ostavljaju trag na površini kože. Kreme s kemijskim zaštitnim faktorom ( sunscreen) štite kožu tako što apsorbiraju UV zrake i djelomično ih filtriraju.

Avene i Vichy sadrže u svojoj paleti sredstva za sunčanje, koji su na bazi termalnih voda te posebno prilagođena osjetljivoj koži, koži sklonoj alergijama.

Spirig preparati u svojoj kolekciji sadrže: Daylong 16, Daylong ultra 25, Daylong extreme 50 ,Microsun 20, Microban 30 ,Daylong apres.

Preparati Daylong su liposomalni, nemasni losioni za jednodnevno nanošenje UV filtera na kožu. Filteri su smješteni u liposomima, koji ih fiksiraju na rožnati(mrtvi)sloj kože. Filteri se ne mogu oprati znojem, kupanjem ili plivanjem. Skidaju se zajedno sa rožnatim slojem kože(obnova kože tijekom noći ili sapunom). Nanose se na kožu minimalno 20 minuta prije ulaska u vodu. Daylong štiti u UVA i UVB području. Imaju i kozmetičko djelovanje, jer njeguje i vlaži rožnati sloj kože. Ne sadrže mirise. Neadekvatnom primjenom proizvodi mogu ostaviti mrlje i obojiti tekstilne predmete. Na temperaturi manjoj od 10 C ne skladištiti dulje od 2 mjeseca. Nakon izlaska iz vode kožu ne trljati već osušiti tapkanjem, jer trljanje kože izaziva skidanje rožnatog sloja a time i filtere.

Microsun 20 (SPF20) je lipofilna suspenzija mikroniziranog titan-dioksida u bademovom ulju. Mikronizirane čestice titan-dioksida djeluju kao reflektori te omogućuju zaštitu vrlo osjetljive kože isključivo fizikalnim filterima. To je pogodno za dojenčad i alergičare i sve osobe koje su alergične na kemijske filtere. To je vodootporan preparat, ali ga je poželjno tijekom dana još jedanput nanijeti ukoliko je osoba izložena jačoj fizičkoj aktivnosti. Microsun se nanosi vrlo štedljivo kako bi se izbjegao efekt bijeljenja kože (zbog titan dioksida), i treba se nanesti 20 minuta prije izlaganja suncu.

Microban 30 (SPF 45) je vrlo djelotvorna lipofilna emulzija, koja sadrži reflektore (mikropigmente) i kemijske filtere. Ovakva kombinacija dva principa zaštite povećava efikasnost proizvoda koji pruža zaštitu od cijelog UV spektra. Microban pruža zaštitu i od čimbenika povećanja izlaganja izlaganja suncu(refleksija na snjegu u planinama, u tropima, refleksija na moru). Pogodan je za zaštitu ožiljaka, kao i za prevenciju oštećenja kože i alergija na sunce. Pogodan je i za pacijente koji uzimaju lijekove koji povećavaju foto-osjetljivost. Ima masnu podlogu pa je pogodan za zaštitu od vjetra i hladnoće.

VAŽNO: ukoliko ste izloženi suncu neko vrijeme, ne možete povećati gornju granicu zaštite nanošenjem novih količina preparata. Maksimalni dopušteni period izlaganja suncu je naveden za cijeli dan i ne počinje iznova nanošenjem novih količina preparata, ali povećava se učinkovitost.

Opasnosti od sunca

Ljetne vrućine i sparina povećavaju rizik od toplotnog i sunčanog udara, te opeklina. Najveća opasnost je kod djece stoga moramo obratiti veliku pozornost na njihovu zaštitu.

Toplotni udar je prouzročen vanjskom temperaturom zraka, osobito ako je ona udružena sa visokim stupnjem vlažnosti i sa oskudnom provjetrenošću prostora življenja. Prvi znaci bolesnog stanja javljaju se sa porastom temperature koja može doseći 40-41 C, a manifestiraju se sa suhom i pretjerano toplom kožom, jakim umorom, niskim krvnim tlakom, vrtoglavicom, jakom glavoboljom, mukom i povraćanjem, nemirom i psihomotornom agitiranošću. Unesrećenog treba što prije izvesti u svježu prostoriju, skinuti odjeću i rashladiti ga sa hladnom vodom. Treba ga rehidrirati ( npr. Rehidromix).

Sunčani udar je prouzročen direktnim, produženim djelovanjem sunčevih zraka na nezaštićenu glavu. Manifestira se u vidu jake glavobolje, muke i povraćanja, umor, iscrpljenost, vrućica i psihomotorna agitiranost. Unesrećenog treba maknuti sa sunca, rashladiti ga (posebice glavu), potrebno ga je rehidrirati. Ukoliko ima jake glavobolje može se primijeniti i neki analgetik (npr. paracetamol)

Opekline od sunca su uglavnom opekline prvog stupnja. Manifestira se u vidu lokalnog crvenila, pojave bolova, otoka ili nastajanje mjehurića. U slučajevima lakših opeklina korisno je tuširanje hladnom vodom, hladne kupke. Ne preporučuje se aplikacija lokalnih anestetika u vidu ulja ili losiona jer imaju dehidracijski učinak.

Rijetki oblici raka, melanomi, najčešće nastaju u koži, ali malokada se vide i u usnoj šupljini, jednjaku, anusu, rodnici, , moždanim ovojnicama, spojnici ili mrežnici. Premda se mogu pojaviti u osoba bilo koje dobi, najveća je učestalost od 40.do 60. godine. Zabilježeno je zabrinjavajuće povećanje učestalosti ovoga tumora, posebno na nogama u žena, iznad pasa u muškaraca i na rukama u oba spola. To povećanje učestalosti pripisuje se rastućem obožavanju preplenule puti uz jako sunčanje za vrijeme toplih mjeseci.

Bitnu kliničku važnost imaju: rano prepoznavanje zloćudnih melanoma prije nego što oni prodru duboko i steknu mogućnost metastaziranja i najveća dubina prodora tumora. Rano prepoznavanje zahtjeva njihovo razlikovanje od običnih nevusa(madeža), temeljno na oštrini granica i pigmentiranim promjenama. Upozoravajući su znakovi promjene u veličini , obliku i pigmentaciji , te ulceraciji s krvarenjem. Mnogo ih je teže razlikovati od displastičnih nevusa i obično je potrebna biopsija.

Rano prepoznavanje je presudno važno jer, kada takove promjene postanu invazivne, moraju se svrstati među najpodlije zloćudne tumore koji doslovno cijelo tijelo mogu zasuti metastazama.

LISTA LIJEKOVA KOJE IZAZIVAJU FOTOSENZITIVNOST

ANTIBIOTICI: Amoksicilin, ciprofloksacin, doksiciklin, minociklin, norfloksacin, Oskitetraciklin, pirazinamid, sulfonamidi, trimetoprim
ANTIPSIHOTICI: Flufenazin, haloperidol, tioridazin
CITOSTATICI: Dakarbazin, fluorouracil, flutamid, metotreksat, vinblastin
DIURETICI: Acetazolamid, amilorid, furosemid, hidroklorotiazid, triamteren
HIPOGLIKEMICI: kloropropamid
ANTIDEPRESIVI: Amitriptilin, klomipramin, fluoksetin, maprotilin
NSAIL: Diklofenak, ibuprofen, indometacin, ketoprofen, naproksen, piroksikam
ANTIHISTAMINICI: Cimetidin, difenhidramin, ranitidin
ANTIHIPERTENZIVI: Beta blokatori, diltiazem, minoksidil, nifedipin
RAZNO: Alprazolam, amiodaron, karbamazepin, oralni kontaceptivi, Dizopiramid, isotretionin, tretinoin, ulje bergamota, citrusa, Lavande, sandolovine, cedra

Adaptirano iz Drug that cause Photosensitivity, Med Lett Drugs Ther 37:35, 1995

Katarina Fehir Šola, mr.pharm.

Komentari