Blog

Atopijski dermatitis

Dora Štefanac, mag. pharm.

Atopijski dermatitis je najčešći tip ekcema. Ta je kronična upalna bolest najviše prisutna u dječjoj populaciji, a pogađa do 20% djece i adolescenata širom svijeta. Obično se razvija u prvih šest mjeseci djetetova života. Ona može doći i proći s godinama, može ostati tijekom cijelog života i može se preklapati s drugim vrstama ekcema.

Atopijski dermatitis uzrokuje više faktora i vjerojatno potječe iz međusobnog djelovanja genetskih, imunoloških i čimbenika okoliša (klima, urbane sredine, pretilost). Izloženosti mikrobioma različitim utjecajima može smanjiti razvoj AD. Primjerice, kontakt i suživot sa psom zaštitni su faktor.  Kod pacijenata s atopijskim dermatitisom imunološki sustav je preaktivan. Pokreće se upala koja oštećuje kožnu barijeru pri čemu koža postaje suha, javljaju se osip i svrbež. Istraživanja pokazuju da je mutacija gena odgovornog za stvaranje filaggrina povezana s razvojem atopijskog dermatitisa. Filaggrin je protein koji stvara zdravu i jaku kožnu barijeru u gornjem sloju kože. Bez filaggrina koža je tanka, propusna i sklona infekcijama.

Oko 60% djece s AD ima predispoziciju razviti jednu ili više popratnih bolesti, poput astme, alergijskog rinitisa ili alergije na hranu. Taj se fenomen naziva “atopijskim maršem”, a njegovi se uzroci i dalje istražuju. 

Koji su simptomi AD?

Svrbež i suha koža su obilježja AD-a. Više od 85% ljudi s AD svakodnevno doživljava ovaj uznemirujuć simptom. Posljedica svrbeža su bolna koža, smanjena kvaliteta života i loš san. Osobe s AD mogu dobiti suhi ljuskavi osip bilo gdje na tijelu. U dojenačkoj dobi promjene na koži nalazimo na obrazima, čelu, vlasištu, gornjem dijelu trupa, šakama i stopalima. U dobi od 2. i 3. godine promjene su prisutne na pregibima velikih zglobova (laktovi, koljena, vrat). U kasnijoj dobi promjene su i dalje u pregibima, ali se mogu pojaviti na vjeđama, šakama i stopalima.Grebanjem suhe kože može doći do zadebljanja i stvrdnjavanja (lihenifikacija).

Dijagnoza se postavlja na temelju pregleda kože, specifičnih kliničkih simptoma i povijesti bolesti. Ne postoji specifični laboratorijski biljeg za dijagnosticiranje AD.

Kako se liječi AD?

U liječenju AD-a treba biti uporan. Možda ćete morati isprobati razne tretmane koji će pomoći ublažavanju simptoma. Ponekad, ako je i uspješno liječenje, simptomi se mogu vratiti.Važno je rano prepoznati stanje kako biste mogli započeti liječenje.

Kada je AD blag, važno je:

  • održavati redovitu njegu radi zaštite i jačanja kožne barijere
  • vlažiti kožu najmanje dva puta dnevno
  • odabrati sapune bez parfema i boja
  • izbjegavati grebanje u slučaju svrbeža
  • svrbež ublažiti odgovarajućom kremom ili oralnim antihistaminikom
  • staviti zavoj na zahvaćeni dio kože kako bi se spriječile ogrebotine
  • izbjegavati usku, grubu odjeću
  • koristiti ovlaživače zraka
  • održavati niže temperature u sobi
  • izbjegavati moguće okidače i stres
  • hraniti se zdravo i dovoljno spavati.

Ako ove metode nisu dovoljne, liječnik će predložiti:

  • terapiju lokalnim kortikosteroidima
  • kreme s imunomodulatornim djelovanjem (takrolimus, pimekrolimus)
  • antibiotske kreme
  • oralne kortikosteroide
  • biološke lijekove
  • fototerapiju.

Prevencija AD

Kako je bolest najčešća u djetinjstvu, prevencija je usmjerena na perinatalno razdoblje.

Dojenje je zaštitni faktor, a za dojenčad koja ne mogu dojiti razvijena su adaptirana mlijeka. Djelomično hidrolizirane ili intenzivno hidrolizirane formulacije predlažu se kod dojenčadi s rizikom za razvoj alergije ili kod onih koji imaju simptome alergije na kravlje mlijeko. Također, studije pokazuju kako formule na osnovi sirutke pokazuju bolju prevenciju AD-a u odnosu na formule s kazeinom (protein iz kravljeg mlijeka).

Studije pokazuju kako primjena probiotika tijekom trudnoće i dojenačke dobi smanjuje rizik za AD od 21%. Najčešće korišteni su sojevi Lactobacillius i Bifidobacterium. Prebiotici su supstrati koji potiču rast i aktivnost probiotika. Studijom je dokazano kako bi njihova upotreba u postnatalnom razdoblju mogla smanjiti AD za 30% od 2 godine života.

Dodaci prehrani (cink, selen, vitamin D, riblje ulje) mogu smanjiti rizik od razvoja AD.

Pravilna njega kože i zaštita kožne barijere izrazito su važni za prevenciju. Redovitom primjenom emolijensa od najranije dobi kod djece s povećanim rizikom razvoja AD-a može se prevenirati njihov razvoj. Za pranje voda ne smije biti previše topla jer dodatno isušuje kožu i pojačava svrbež. Kupanje ili tuširanje trebaju biti kratki. Savjetuje se upotreba dermokozmetičkih proizvoda (medicinskih uljnih kupki i sindeta bogatih uljima).

Zaključak

Atopijski dermatitis je multifaktorski, kronični upalni poremećaj kože. Posljedica je interakcije genetskih, imunoloških i okolišnih čimbenika. AD je postao veliki javnozdravstveni problem zbog sve veće prisutnosti u svijetu, posebice u razvijenim zemljama. Bolje razumijevanje ključnih čimbenika okoliša (klima, okolišno zagađenje, urbane sredine, pušenje, pretilost) može utjecati na bolju prevenciju bolesti.

LITERATURA:

1. https://nationaleczema.org/eczema/types-of-eczema/atopic-dermatitis/&prev=search&pto=aue

2. https://www.mayoclinic.org/diseases-conditions/atopic-dermatitis-eczema/diagnosis-treatment/drc-20353279&prev=search&pto=aue

3. https://www.karger.com/Article/FullText/370220&prev=search&pto=aue

4. https://www.jgl.hr/proizvodi/koza/atopijski-dermatitis

5. https://www.adiva.hr/zdravlje/kozne-bolesti/mala-skola-o-atopiji-i-kortikosteroidima-za-veliku-pomoc-kod-dermatitisa/

Prethodna tema
Sljedeća tema

You Might Also Like