Artritis

U posljednjih 6 mjeseci više od milijun Hrvata patilo je od bolova u zglobovima ili križobolje. Suprotno uvriježenom mišljenju, bolovi u zglobovima i kralješnici zahvaćaju sve dobne skupine, uzrokuju ih nasljeđe, ozljede i bolesti zglobne hrskavice. Promjene na zglobovima kod artritisa su trajne, ali se simptomi mogu ublažiti pravilnom prehranom, promjenama životnih navika, vježbanjem te uzimanjem lijekova koji se mogu dobiti bez recepta.

Što je artritis?

Artritis znači doslovno upala zglobova, no zapravo je simptom koji ima mnogo uzroka. Najčešća vrsta artritisa je osteoartritis, kojeg uzrokuju promjene pojedinih zglobova, a nakon njega reumatoidni artritis, koji je sistemska bolest vezivnog tkiva.

Osteoartritis nastaje zbog propadanja hrskavice zgloba pa krajevi kostiju ostaju nezaštićeni i međusobno se dodiruju. Prilikom pokreta zgloba dolazi do trenja nezaštićenih krajeva kostiju što može dovesti do njihovog zadebljanja i nastanka koštanih izbočina. Trenje nezaštićenih zadebljanih krajeva kostiju uzrokuje bol.

Kada se javlja artritis?

Artritis pogađa ljude svih dobnih skupina, no najčešće su pogođene osobe srednje i starije životne dobi. Žene su pogođene češće nego muškarci.
Propadanje hrskavice može biti uzrokovano povredom, bolesti ili nasljeđem. Netočno je vjerovanje da je artritis bolest starenja. On pogađa sve dobne skupine!!!

Koliko je česta i zašto nastaje križobolja?

Križobolja bol u donjem dijelu leđa, drugi je po redu (nakon prehlade) uzrok izostajanja s posla. 80% pučanstva pati od križobolje u određenom životnom razdoblju.
Križobolja se javlja kod osoba koje imaju prekomjernu tjelesnu težinu, lošu fizičku kondiciju, loše držanje ili zbog prirode posla moraju stajati ili sjediti duže vrijeme. Naprezanje mišića, zbog podizanja preteških predmeta ili zbog pogrešnog načina podizanja tereta, također uzrokuje križobolju. Velik broj trudnica također ima problema s bolovima u donjem dijelu leđa zbog dodatne težine koju nose.
Uzroci križobolje mogu biti i osteoartritis kralješka, prijelom kralješka, protruzija ili hernija intervertebralnog diska.

Kako prepoznati simptome artritisa?

Početno razaranje hrskavice neki ljudi uopće ne osjećaju, dok drugi pate od intenzivnih muklih bolova i ukočenosti zglobova, osobito za vrijeme pokreta.
Najčešći simptomi artritisa su:

– nemogućnost normalnog pokretanja zgloba (smanjen opseg pokreta u zglobu),

– ponavljajuća bol i osjetljivost zgloba, osobito za vrijeme ili poslije kretanja,

– oteklina jednog ili više zglobova,

– crvenilo i toplina u zglobu.

Koji su zglobovi najčešće zahvaćeni?

Koljena, prsti na rukama, kralješnica i kukovi su zglobovi koji se najviše koriste i najviše troše te su zbog toga najčešće pogođeni artritisom.

Koje pretrage možete učiniti?

Dijagnozu postavlja liječnik na temelju kliničkog pregleda, a potvrđuje se rendgenskim snimanjem zahvaćenih zglobova.
Velik broj osoba starijih od 60 godina ima prisutne promjene na rendgenskim slikama, ali samo jedna trećina ima prisutne simptome artritisa (bolovi, oteklina, crvenilo, koštane izrasline na zglobovima, ukočenost i smanjen opseg pokreta u zglobu).

Što sami možete učiniti kako biste umanjili bol?

Promjene na zglobovima kod artritisa su trajne, što znači da se on ne može izliječiti, ali se bol i drugi simptomi mogu umanjiti pravilnom prehranom, malim promjenama životnih navika, vježbanjem te uzimanjem lijekova koji se mogu dobiti bez liječničkog recepta. Cilj liječenja je uklanjanje boli, poboljšanje pokretljivosti zgloba i pojačanje snage u zglobu. Pravilna prehrana i smanjenje prekomjerne tjelesne težine umanjit će nepotrebno opterećenje Vaših zglobova, a pridonijet će i Vašem općem zdravlju i dobrom osjećanju.

Kako biste spriječili pojavu bolova prilikom obavljanja svakodnevnih poslova, potrebno je provesti manje promjene u životnim navikama:

  • teške predmete podižite iz čučnja, a ne sagibanjem,
  • prilikom podizanja predmete koristite obje ruke,
  • ne okrećite se dok podižete teret,
  • izbjegavajte podizanje tereta iznad razine ramena,
  • rasporedite teret koji nosite jednakomjerno na obje ruke,
  • dovoljno se odmarajte
  • sjedite s oba stopala na podu s koljenima najmanje u visini bedara i čvrsto naslonjeni uz naslon stolice,
  • ako je posao koji obavljate sjedeći, dignite se i prošećite barem svakih sat vremena,
  • ako morate stajati ma jednom mjestu, oslanjajte se naizmjenično na jednu ili na drugu nogu
  • hodajte uspravno i nosite udobne cipele,

Vježbanjem ćete ojačati mišiće koji okružuju zahvaćeni zglob i na taj način poduprijeti i stabilizirati zahvaćeno područje. Vježbanje će također potaknuti pokretljivost i spriječiti pojavu ukočenosti.

Nakon detaljnog pregleda liječnik specijalist fizikalne medicine odredit će Vam fizikalnu terapiju (vježbe i druge mjere) koja se provodi pod kontrolom fizioterapeuta u zdravstvenim ustanovama. Nakon provedene fizikalne terapije, s vježbanjem nastavite i samostalno kod kuće.

Zglobove možete poduprijeti i raznim pomagalima kao što su štapovi, štake, Schantzov ovratnik, elastični zavoji i sl.

Samostalno možete uzeti i lijekove namijenjene samoliječenju. To su lijekovi koje bez liječničkog recepta možete kupiti u svakoj ljekarni ili drogeriji. Preporuča se primjena lijekova za vanjsku primjenu kao što je Luboreta krema, koja sadržava nesteroidni protuupalni lijek piroksikam. Luboreta krema brzo i lako prodire kroz kožu, potkožno tkivo i mišiće do oboljelog zgloba, te djeluje na samom mjestu nastanka boli.

Ukoliko je Vaša bol jaka i ne prestaje primjenom navedenih mjera, obavezno potražite pomoć liječnika!

Komentari