Monthly Archives

studeni 2020

Blog

Vitamin D3 i COVID-19

Dora Štefanac, mag.pharm.

Sve je više dokaza kako vitamin D3 može imati zaštitni učinak protiv  COVID-19. Vitamin D3 pomaže imunološkom sustavu da nesmetano funkcionira pa dovoljna razina u tijelu može pomoći u borbi protiv COVID-19.

Ozbiljnost bolesti uzrokovane koronavirusom (COVID-19) određuje se prisutnošću upale pluća,  teškog sindroma akutnog respiratornog distresa, miokarditisa, mikrovaskularne tromboze i/ili oluje citokina (medijatora upale). Sve navedene komplikacije uzrokuje upala. Glavnu obranu  od virusne infekcije i nekontrolirane upale pružaju regulacijski T-limfociti. Razina regulacijskih T-limfocita kod pacijenata s težim oblikom COVID-19 je niska, dok su visoke razine limfocita povezane sa smanjenom razinom respiratornih virusnih infekcija. Ova bi opažanja mogla biti od koristi i u smanjenju težine COVID-19.

Razina regulacijskih T-limfocita može se povećati primjenom vitamina D3. Nedostatak vitamina D (serum 25-hidroksivitamin D (25 (OH) D) <50 nmol/L) prisutan je u 30-60% populacije zapadne, južne i istočne Europe i u 80% populacije srednje-istočnih zemalja. Ozbiljan nedostatak vitamina D (razina u serumu <30 nmol/L) zabilježen je kod 10% Europljana. Također, utvrđeno je da se manjak vitamina D češće javlja kod pacijenata s dijabetesom i pretilih osoba pa su kod njih prisutni teži oblici COVID-19 i veća smrtnost.

Vitamin D pripada u grupu vitamina topljivih u mastima. Glavni izvor vitamina D u ljudi je njegova sinteza u koži pod utjecajem sunčeve svjetlosti pomoću endogenog kolesterola (7-dehidroksikolesterola. U ljudi i sisavaca se u organizmu stvara vitamin D3, a u biljnim izvorima nalazi se vitamin D2. Nedovoljna količina vitamina D može se korigirati prehranom i suplementacijom.

Najbogatiji prirodni izvori vitamina D3 u hrani su ulja jetre bakalara i drugi masnih riba, tuna, skuša, bakalar, losos, plodovi mora, polumasni sir, maslac i kefir. Riblja ulja i masna riba osiguravaju 15-20% dnevnog unosa vitamina D3. Osim navedenih namirnica životinjskog podrijetla, izvori vitamina D su shiitaki gljive i alge. Konzumacijom 100 g mesa plavih riba osiguravaju se optimalne dnevne potrebe vitamina D.

Prema hrvatskim Smjernica za primjenu vitamina D preporučena koncentracija vitamina D u krvi u populaciji trebala bi iznositi 75 nmol/L – 125 nmol/L za optimalnu zaštitu od infektivnih bolesti. Odraslim osoba kojima prijeti rizik za pojavu nedostatka vitamina D preporučuju se preventivne doze od 1500-2000 IJ vitamina D (400 IJ = 10 µg). Ako je nedostatak vitamina D dokazan, provodi se liječenje. Liječnici opće prakse i dijetetičari propisuju početne visoke doze vitamina D, a potom održavanje s 1500 – 2000 IJ. Nakon tromjesečnog liječenja preporučuje se ponovna provjera razine vitamina D mjerenjem koncentracije 25-OH D  u krvi. Prema spomenutim hrvatskim Smjernicama, osobama starije dobi preporučuje se veći dnevni unos u količini od 800 IJ (20 µg). Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) preporučuje unos od 600 IJ dnevno za zdrave osobe, a kao maksimalno dopušteni dnevni unos za zdrave osobe navodi se 4000 IJ dnevno.

Nedostatak vitamina D zabilježen je kod 10 – 30% dojenčadi i male djece u Europi. Uvriježena pedijatrijska nacionalna profilaktička mjera u Republici Hrvatskoj je primjena 400 IJ (10 µg) dnevno za svu dojenčad tijekom prve godine života. Djeca koja se ne izlažu suncu i provode većinu vremena u zatvorenom, smatraju se rizičnom skupinom za nedostatak vitamina D te se prve godine preporučuje dnevni unos 600 IJ (15 µg) vitamina D.

Visoka razina vitamina D pomaže održati imunitet, snagu mišića, gustoću kostiju i smanjuje rizik od virusnih infekcija. Niske koncentracije vitamina D povezuju se s mnogim bolestima poput osteoporoze, upalnih bolesti crijeva (Chronova bolest, ulcerozni kolitis), autoimune bolesti (reumatoidni artritis, Hashimoto sindrom).  Iz tog razloga, potrebno je educirati stanovništvo o važnosti vitamina D i suplementaciji.  Dodaci prehrani s vitaminom D dolaze u različitim oblicima (kapsule, tablete, kapi, sprej).

Preporuke:

1. boravak na otvorenom

2. odgovarajuća pravilna i uravnotežena prehrana

3. od listopada konzumacija dodataka prehrani s vitaminom D u dozi od 20 µg dnevno pa na više

4. redovita tjelovježba.

LITERATURA:

1. https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC7385774/

2. https://www.hzjz.hr/sluzba-zdravstvena-ekologija/vitamin-d-i-preporuke-za-nadomjesnu-primjenu-vitamina-d-od-jeseni/

3.  https://www.healthline.com/health-news/what-to-know-about-vitamin-d-and-covid-19

Vijesti

Svjetski tjedan svjesnosti o antibioticima, 18.11.-24.11.

Dora Štefanac, mag.pharm.

Europski dan svjesnosti o antibioticima (EAAD) obilježava se diljem Europe 18. studenog.  Europski centar za prevenciju i nadzor bolesti (ECDC) započeo je s obilježavanjem ovog dana 2008. godine. Cilj je osvijestiti javnost o opasnostima razvoja otpornosti mikroorganizama na antibiotike i važnosti njihove racionalne primjene. Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) pokrenula je 2015. godine inicijativu obilježavanja Svjetskog tjedna svjesnosti o antibioticima, od 18. do 24. studenog. Ove partnerske inicijative nastoje osnažiti svijest građana i zdravstvenih radnika i pravilnoj primjeni antibiotika.

Dan 18.11. odabran je s razlogom. Nastupa sezona virusnih bolesti i prehlada za čije se liječenje često primjenjuju antibiotici koji su u ovim bolestima neučinkoviti. Štoviše, mogu biti i štetni jer se prekomjernom primjenom antibiotika narušava normalna  flora u probavnom sustavu.

Normalnu floru čine mikroorganizmi (bakterije,virusi,gljivice i paraziti) koji se nalaze na površini tijela i u tjelesnim šupljina formirajući ekološku zajednicu koja se zove mikrobiom. Mikrobiom ima važnu ulogu u očuvanju zdravlja, a primjena antibiotika može narušiti i promijeniti ovu ravnotežu.

Antibiotici (antimikrobici) ubijaju ili sprječavaju rast bakterija te tako liječe infekcije kod ljudi, životinja i biljaka. Antibiotici se osim po svoj kemijskoj strukturi razlikuju i po svoj djelovanju. Neki antibiotici djeluju samo protiv jedne vrste bakterije dok drugi mogu djelovati protiv više njih. Bakterije imaju sposobnost prilagodbe na nepovoljne uvjete čime razvijaju otpornost na antibiotike. Ta otpornost ugrožava liječenje jer nema ni jednog antibiotika na koji se nije razvila otpornost.

Kako bi spriječili posljedice ovog javnozdravstvenog problema, treba znati sljedeće:

– antibiotici su namijenjeni liječenju bakterijske infekcije, ne virusne

– antibioticima se ne liječi gripa, prehlada niti svaka grlobolja

– antibiotikom se ne snižava temperatura

– antibiotik treba uzimati samo po preporuci liječnika,  u jednakim vremenskim razmacima i dozu treba popiti cijelu

– nepotrebno davanje antibiotika potiče stvaranje otpornosti na antibiotike  među našim “dobrim” bakterijama koje žive u našem tijelu 

– pranje ruku  je najbolji način za sprječavanje širenja infekcija dišnih putova

– ne vršiti pritisak na liječnika da se propiše antibiotik  (znak da liječnik bolest smatra ozbiljnom).

Ako želimo sačuvati učinkovitost antibiotika i za buduće generacije, koristimo ih pravilno i racionalno!

LITERATURA:

1. https://www.hzjz.hr/dogadaj/svjetski-tjedan-svjesnosti-o-antibioticima/

2. http://www.zzjz-kkz.hr/default_vijest.asp?sid=8042

3. http://www.plivamed.net/vijesti/clanak/13281/Europski-dan-svjesnosti-o-antibioticima-18-11.html

4. https://www.halmed.hr/Lijekovi/Za-pacijente/Antibiotike-koristite-odgovorno-i-savjesno/

Blog

Beta glukan

Katarina Fehir Šola,mag.pharm, univ.mag.pharm.

Beta glukan je među najprodavanijim proizvodima u ljekarnama jer je na cijeni kao vrlo potentni imunomodulator. Američka uprava za hranu ( FDA) je beta glukanima izoliranim iz gljiva i iz kvasca dodijelila status GRAS. To znači da su oni sigurni za primjenu.

Više…
Blog

Kolagen

Dora Štefanac, mag.pharm.

Kolagen je u posljednje vrijeme jedan od najpopularnijih i najtraženijih dodataka prehrani stoga ćemo ga kroz ovaj članak detaljnije opisati. Pripisuju mu se mnoge uloge, od one da pomlađuje kožu, smanjuje bol u zglobovima do one da olakšava proces mršavljenja. Kako ne bismo bili u zabludi, u ovom članku opisat će se najvažnije i najznačajnije uloge kolagena koje su znanstveno dokazane.

Više…
Blog

Razina kisika, pulsni oksimetar i COVID-19

Dora Štefanac, mag.pharm.

Jeste li ikada čuli za pulsni oksimetar? Bez obzira na njihovo prethodno poznavanje, sigurno ste u posljednje vrijeme primijetili njihovo često  pojavljivanje u vijestima, na društvenim mrežama ili u razgovoru s doktorima, prijateljima. U nastavku teksta objasnit ćemo Vam što su pulsni oksimetri, kako se koriste i koja je njihova poveznica s COVID-19.

Što je pulsni oksimetar  i što mjeri?

Pulsni oksimetar je mali uređaj koji se pričvrsti na prst ili drugi dio tijela (uho) i mjeri razinu kisika u krv. Pulsni oksimetar omogućuje i mjerenje otkucaja srca. Procedura je bezbolna i kratka. S digitalnog displeja štipaljka instrumenta pričvršćenog na prst očitavaju se vrijednosti pulsa i postotak zasićenosti arterijske krvi kisikom. Uređaj mjeri refrakciju svjetlosti za mjerenje zasićenosti hemoglobina kiskom. Ova metoda ovisi o protoku krvi stoga je važno da protok nije oslabljen. Pulsni oksimetar može se koristiti u svim kliničkim stanjima u kojima postoji mogućnost javljanja hipoksije.

Više…
Blog

Konstipacija u starijoj životnoj dobi

Katarina Fehir Šola,mag.pharm., univ.mag.pharm.

Funkcionalna konstipacija pripada skupini funkcionalnih crijevnih poremećaja. Definirana  je kao stanje koji karakterizira trajno otežana ili nepotpuna defekacija i /ili  nefrekvento micanje crijeva ( jednom svaka 3 – 4 dana) u odsutnosti alarma simptoma i sekundarnih uzroka. Funkcionalna konstipacija može imati različite uzročnike: od promjene u prehrani, fizičke aktivnosti, životnog stila, do primarne disfunkcije motaliteta  crijeva. Prevalencija konstipacije i njezin negativni utjecaj na kvalitetu života izraženi su posebice u osoba starije životne dobi, s učestalošću od 26% u muškaraca i 34% u žena starijih od 65 godina, dok u domovima za starije i nemoćne taj postotak prelazi 50 %.

Više…