Twitter Facebook Linkedin Google
Minimize

Živjeti s astmom

KOPB je multikomponentna bolest koja se sastoji od kroničnog bronhitisa i emfizema (objedinjuje dijagnozu kron. bronhitisa i emfizama). Pritom ne moraju nužno biti prisutna oba stanja.
KOPB se karakterizira ograničenjem protoka zraka kroz dišne puteve koje nije u potpunosti reverzibilno. Ovo ograničenje je najčešće progresivnog karaktera i udruženo je s neadekvatnim upalnim odgovorom pluća na štetne čestice i plinove (dim cigareta!).
Simptomi: kašalj, iskašljavanje, zaduha (dispneja).

4 glavne komponente KOPB-a:
1) Opstrukcija dišnih puteva (bronhospazam)
2) Upala (kronična upala dišnih puteva, parenhima i krvnih žila pluća)
3) Strukturne promjene
4) Mukocilijarna disfunkcija

Čimbenici rizika za nastanak KOPB-a:
  • Duhanski dim!!!
  • Prašina i kemikalije na radnom mjestu
  • Infekcije
  • Socioekonomski status
  • Genetski (npr. deficit ?1-antitripsina)

    Pušenje cigareta je primarni uzrok nastanka KOPB-a. Danas od KOPB boluje oko 600 mil. bolesnika, a procjene govore da će do 2020. g. KOPB biti treći uzrok smrti u svijetu.

    GOLD smjernice (Globalna inicijativa za kroničnu opstruktivnu plućnu bolest - Global Initiative for Chronic Obstructive Lung Disease)

    Klasifikacija i preporučeno liječenje prema težini bolesti:

    0. Rizični

    1. Blagi - bronhodilatatori kratkog djelovanja po potrebi
  • 2. Umjereni - redovita primjena 1 ili više bronhodilatatora dugog djelovanja - inhalacijski ß2-agonist dugog djelovanja , rehabilitacija, inhalacijski glukokortikosteroidi ukoliko se postigne značajan odgovor u pogledu smanjenja tegoba i oporavka plućne funkcije ili ukoliko su učestale egzacerbacije

    3. Teški - redovita primjena 1 ili više bronhodilatatora dugog djelovanja - inhalacijski ß2-agonist dugog djelovanja ,rehabilitacija, inhalacijski glukokortikosteroidi ukoliko se postigne značajan odgovor u pogledu smanjenja tegoba i oporavka plućne funkcije ili ukoliko su učestale egzacerbacije

    4. Vrlo teški - redovita primjena 1 ili više bronhodilatatora dugog djelovanja - inhalacijski ß2-agonist dugog djelovanja , rehabilitacija, inhalacijski glukokortikosteroidi ukoliko se postigne značajan odgovor u pogledu smanjenja tegoba i oporavka plućne funkcije ili ukoliko su učestale egzacerbacije ,liječenje komplikacija, dugotrajna oksigenacija u slučaju respiratorne insufijencije, razmotriti mogućnost kirurškog liječenja


    U svim se stupnjevima preporuča izbjegavati štetne tvari (prestanak pušenja!!!, smanjenje zagađenosti zraka unutarnjih prostora) i cijepljenje protiv gripe.


    Astma

    Astma je dvokomponentna bolest, tj. karakterizirana je upalom i bronhospazmom.

    Također možemo je definirati i kao kroničnu, upalna bolest dišnih putova izazvana alergijom. Povećana osjetljivost stijenke traheje (dušnika) i bronha (dušnice) na različite podražaje očituje se difuznim reverzibilnim suženjem dišnih puteva.

    U preosjetljivih osoba upala uzrokuje (simptomi asmatskog napada):

  • povremene napade kašlja
  • piskanja (wheezing)
  • stezanja u prsima 
  • oteženog disanja

    Simptomi se najčešće javljaju noću ili u ranim jutarnjim satima nakon izlaganja alergenu, nakon virusnih respiratornih infekcija, ili nakon napora, promjene temperature, izlaganja duhanskom dimu i drugim oštećenjima. Upala čini dišne puteve preosjetljivima na podražaje alergenima, kemijskim iritansima, duhanskim dimom, hladnim, suhim zrakom, te naporom.

    Od astme boluje oko 3-5% populacije ( u Hrvatskoj 150 - 200 000 ljudi),a kod djece je taj postotak između 10 i 15% (češće obolijevaju dječaci, a nakon 30. godine života učestalost je podjednaka u oba spola). Simptomi atopijske (genetski uvjetovane) astme često nestanu oko puberteta. Kod 30-80% takvih bolesnika ipak se kasnije tijekom života razviju simptomi astme. 

    Čimbenici astmatskog napada:

  • Alergeni (pelud, grinje, perje, životinje, prašina, plijesan, hrana - mlijeko, jaja, orasi...)
  • Okoliš i zagađenje zraka (dim cigarete, jaki mirisi, oksidansi, urbana područja sa teškom industrijom...)
  • Profesionalna izloženost iritansima (plastika, industrijske kemikalije, farmaceutski proizvodi, soli metala...)
  • Infekcije
  • Tjelesna aktivnost (udisanje hladnog zraka)

    GINA smjernice (Globalna inicijativa za astmu - Global Initiative for Asthma)

    Gina smjernice, koje u Hrvatskoj postoje od 1997. godine, pridonijele su boljoj kontroli astme. GINA promovira samokontrolu, prevenciju, izbjegavanje alergena, racionalan odabir lijekova, te unošenje lijeka udisanjem. Najnovija je revizija izdana 2002. godine. 

    Klasifikacija i preporučeno liječenje prema težini bolesti (GINA 2002, odrasli):

    1. Povremena astma - salbutamol prema potrebi

    2. Blaga trajna astma - dugotrajna terapija inhalacijskim glukokortikosteroidima ,ostale terapijske mogućnosti: teofilini postepenog otpuštanja ili antileukotrijeni
  • 3. Umjerena trajna astma - dugotrajna terapija inhalacijskim glukokortikosteroidima bronhodilatatori dugog djelovanja - inhalacijski ß2-agonist dugog djelovanja ,ostale terapijske mogućnosti: inhalacijski glukokortikosteroidi teofilini postepenog otpuštanja, ili bronhodilatatori dugog djelovanja, ili antileukotrijeni 

    4. Teška trajna astma - dugotrajna terapija inhalacijskim glukokortikosteroidima ,bronhodilatatori dugog djelovanja - inhalacijski ß2-agonist dugog djelovanja ,jedan od slijedećih ako je potrebno: teofilini postepenog otpuštanja, antileukotrijeni ,oralni bronhodilatatori dugog djelovanja, oralni glukokortikosteroidi 

    Stupanj astme Preporučena terapija Alternativne mogućnosti
    1. Povremena astma - -
    2. Blaga trajna astma ICS Teofilini postepenog otpuštanja ili antileukotrijeni
    3. Umjerena trajna astma ICS LABA ICS teofilini postepenog otpuštanja, ili antileukotrijeniilivisoke doze ICS
    4. Teška trajna astma ICS LABA 1 ili više od slijedećih ako je potrebno: teofilini postepenog otpuštanja, antileukotrijeni, oralni LABA, oralni CS -

    ICS - inhalacijski kortikosteroidi , CS - kortikosteroidi, LABA - bronhodilatatori dugog djelovanja (
    3. i 4. stupanj ICS LABA 


    Po potrebi za olakšanje simptoma u svim se stupnjevima uzimaju bronhodilatatori kratkog djelovanja kao lijek spasa. 

    Važno: 
    Kod stupnjava 2.,3. i 4. (trajna astma) važno je svakodnevno uzimanje lijekova kako bi se astma držala pod kontrolom.
    Ako je terapija astme primjerena, tijekom dužeg vremenskog razdoblja upalna će se reakcija smiriti, simptomi također, a astmom prouzročeni problemi bit će pod kontrolom. Cilj je postići kontrolu bolesti s najmanje moguće lijekova. 

    Potpuna kontrola astme:

  • Bez kroničnih simptoma
  • Bez egzacerbacija
  • Bez potrebe za Ventolinom
  • Normalna fizička aktivnost aktivno bavljenje sportom
  • Normalna plućna funkcija (spirometrijski nalaz - PEFam<80%)
  • Bez posjeta hitnoj službi
  • Bez nuspojava koje zahtijevaju promjene u terapiji

    Pokazatelji loše kontrolirane astme:
  • Učestala potreba za Ventolinom
  • Nemogućnost obavljanje normalnih fizičkih aktivnosti 
  • Posjet hitnoj služni
  • Pojava dnevnih i noćnih simptoma



    Usporedba KOPB - Astma


      ASTMA KOPB
    Opstrukcija Reverzibilna Uglavnom ireverzibilna
    Kronična upala Dišnih puteva Dišnih puteva, parenhima i krvnih žila pluća
    Simptomi Kašalj, zaduha, piskanje, stezanje u prsima Kašalj, zaduha, iskašljavanje
    Hiperreaktivnost bronha Izražena Blaga, rjeđe prisutna
    Uzrok Akutno udisanje alergena Dugotrajno pušenje i/ili udisanje zagađivača zraka


    ZAKLJUČAK: Astma je bolest koja se danas može uspješno kontrolirati. Osobito je važna pravovremena dijagnoza i određivanje optimalne terapije. Neodgovarajuća ili nedovoljna terapija čest je uzrok loše kontrole bolesti i čestih hitnih intervencija. Obzirom na upalnu prirodu bolesti to dovodi do trajnih morfoloških promjena bronha i povećava mogućnost razvoja kronične opstruktivne bolesti pluća u kasnijoj životnoj dobi. 


    Rinitis

    Rinitis je upalna bolest dišnih puteva. 

    Astma i rinitis često koegzistiraju kod istog bolesnika. Rinitis često prethodi razvoju astme - 50% djece sa sezonskim alergijskim rinitisom razvija astmu (važno je što ranije započeti s liječenjem). 80% astmatičara ima alergijski rinitis. 

    Simptomi:
  • svrbež
  • curenje iz nosa
  • kihavica
  • otežano disanje kroz nos
  • gubitak njuha
  • nazalna hiperreakrivnost
  • iritacija ždrijela, očiju, ušiju
  • pojačano suzenje
  • edemi oko očiju

    Sezonski alergijski rinitis (određeno razdoblje)
    Uzrokuju ga: pelud (joha, hrast, brijest, breza, trave...), spore plijesni 

    Perenijalni alergijski rinitis (tijekom čitave godine)
    Uzrokuju ga : grinje, životinjska dlaka, perije, kućna prašina, žohari

    ARIA smjernice (Allergic Rhinitis and its Impact on Asthma) - preporuke o liječenju od 1994. Zadnje revizija smjernica 2001.

    Liječenje:
  • izbjegavanje uzročnog alergena
  • farmakoterapija (antihistaminici, intranazalni kortikosteroidi, natrij kromoglikat, antikolinergici, dekongestivi, antileukotrijeni)
  • imunoterapija
  • edukacija



    Škola disanja

    Plućna rehabilitacija je postupak kojim se uspostavlja dobra tjelesna kondicija respiratornog bolesnika, ublažavaju simptomi i uspostavlja bolja kontrola bolesti. Jedan od načina provođenja plućne rehabilitacije je škola disanja. To je praktični edukacijski tečaj za oboljele od opstrukcijskih bolesti pluća, poglavito astme , kroničnog bronhitisa i emfizema.

      Prije stupanja tečaju polaznici moraju obaviti pulmološki pregled kojim se utvrđuje stupanj oštećenja plućne funkcije i njezina reverzibilnost, ispuniti upitnik s podacima o subjektivnoj procjeni svoje bolesti, a po potrebi treba obaviti i neke dodatne testove. Naročita je pažnja posvećena upoznavanju polaznika sa štetnošću pušenja i načinima odvikavanja. Bolesnike se također informira o utjecaju aerozagađenja mikro- i makrookoliša na plućnu funkciju.

      Bolesnike se poučava mjerenju vršnog ekspiratornog protoka (PEF), što bolesnicima omogućuje samokontrolu plućne funkcije, a time i optimalnu primjenu terapije. Bolesnici mogu pomoću inhalacijskog monitora vježbati pravilno uzimanje lijeka iz različitih raspršivača.

      Poduka bolesnika je neobično važna za svakog oboljelog, ali i za cjelokupnu zajednicu u kojoj bolesnik živi.

      Za djecu i roditelje, u sklopu ordinacija dr.Čatipović  u ulici B.Popandopula 26, se organizira škola disanja. Školu disanja  se organizira svaka dva mjeseca, a po potrebi i češće. Roditelje i djecu se educira o samoj bolesti i uči se pravilna primjena lijeka, rade se vježbe disanja te vodi dnevnik.

     

    Katarina Fehir Šola,mr.pharm