OSTEOPOROZA
Branimir Dolibašić
Bolest današnjice
Osteoporoza se danas često percipira kao bolest koja dovodi do prekomjernog gubitka koštane mase sa starenjem, premda su njeni korijeni i uzroci mnogo dublje u mlađoj dobi pogođene osobe. Danas se u svijetu tek otkriva prava slika zahvaćenosti populacije osteoporozom, kako su se prikupljeni podaci mjerenja počeli analizirati i kristalizirati sve oštrija slika stvarnog stanja danas u svijetu. Podaci o zahvaćenosti svjetske populacije danas osteoporozi daju takav razmjer, da je nazivaju tihom epidemijom. Podaci su, na žalost, toliko alarmirajući.
To je bolest modernog doba, umnogome uvjetovana našim načinom života. Osteoporoza je progresivna bolest kostiju koja se očituje poremećajem balansa u kojem se kost izgrađuje i razgrađuje. S vremenom dolazi dao značajnog smanjenja koštane mase i kostiju, i kako osoba stari sve je lošija slika, pogoršana prirodnim odljevom kalcija. Takve tanke kosti smanjene koštane mase, krhkije su i sklonije prijelomima. I tu se otkriva stvarni problem ove bolesti - ona nema simptoma sve do samog prijeloma. Nema simptoma, nema bolova, nema ograničenja koja upozoravaju.
Što kažu brojke koje nas upozoravaju na epidemijske razmjere ove bolesti?
Procjena je da će 8-10% svjetske populacije boluje od osteoporoze. U slijedećih 20 godina ovog stoljeća očekuje se dvostruki porast broja oboljelih. Osteoporoza se uvriježeno smatra 'ženskom bolešću' i često vezuje uz menopauzu. To je djelomično točno, budući da su svaka treća žena i svaki osmi muškarac izloženi riziku od najteže komplikacije osteoporotičnog prijeloma. Kakvo je stanje kod nas? U Hrvatskoj je zabilježena osteopenija (slabija mineralna gustoća, početni stadij) kod 400 000 žena, a osteoporoza kod 250 000, s više od 100 000 prijeloma uzrokovanih osteoporozom godišnje. Zabrinjavajući je podatak da se tek 1/3 bolesnika vrati u normalnu funkciju.
Kako izbjeći ili smanjiti rizik osteoporoze?
U velikoj mjeri se na razvoj osteoporoze može utjecati promjenom prehrane i životnih navika. Također imaju utjecaja genetika, hormonalne promjene, bolesti probavnog sustava, i metaboličke bolesti (dijabetes, štitnjača). Glavni uzročnici minusa kalcija u životnoj bilanci prehrane su manjak unosa kalcija, te potom unos hrane koja potiče izlučivanje kalcija, stres i drugi faktori. Kalcij unesen u organizam iz više izvora, recimo iz brokule, kelja, sezama, špinata, naranče i srdele, bolji je nego ista količina kalcija iz samo jednog izvora, makar to bilo i mlijeko.
Preporučeni unos kalcija i vitamina D potrebnog za njegovo uspješnu apsorpciju i ugrađivanje u kosti :
1000 - 1600 mg kalcija
400 - 800 IJ vitamina D
Raspon se odnosi na dob, visinu i težinu osobe, te godišnjem dobu.
Kalcij
Kalcij je mineral koji se u organizmu uglavnom nalazi u zubima i kostima (oko 1,2 kg kod mladog muškarca), ali je prisutan i u ostalim tkivima, primjerice u mišićima. Osteoporoza i osteopenija mogu rezultirati slijedećim uzrocima lošeg prometa kalcija
kronično nizak unos kalcija
nizak unos vitamina D
slaba ili poremećena apsorpcija kalcija
prekomjerno izlučivanje kalcija
Faktori koji utiču na iskorištenje i gubitak kalcija
UNOS KALCIJA
DOB - apsorpcija kalcija opada sa dobi. Kod dojenčadi i male djece je najveća, a do odrasle dobi postepeno padne na 15 do 20 %, pa čak i više kako osoba stari.
VITAMIN D - sudjeluje i regulira apsorpciju kalcija. Bez vitamina D nema pravilnog prometa kalcija u organizmu, niti iskorištavanja kalcija iz hrane.
TRUDNOĆA - u trudnoći raste potreba na kalciju, pa je potreban unos većih količina.
BILJNE TVARI - fitinska i oksalna kiselina prirodno su prisutne u mnogim vrstama voća i povrća, a mogu blokirati unos kalcija iz hrane. Njihov se negativni uticaj ispoljava kod nedovoljnog unosa kalcija, a kod optimalnog unosa je praktički zanemariv.
IZLUČIVANJE KALCIJA
NATRIJ I PROTEINI - veći unos natrij i proteina iz hrane ujedno je i povezan s povećanim izlučivanjem kalcija. Suvišak proteina u hranu povezan sa suvišnim natrijem najčešći je kod osoba koje imaju višak mesa u prehrani.
KALIJ - povećani unos kalija kroz hranu (primjerice, kod 7-8 serviranja voća i povrća dnevno) u jednoj visokonatrijskoj ishrani (>5100 mg/dan, što je više nego dvostruko od gornje razine tolerancije (Tolerable Upper Intake Level) od 2300 mg natrija na dan) može pomoći smanjivanjem izlučivanja kalcija, naročito kod žena u postmenopauzi.
KOFEIN - ima mali uticaj na apsorpciju kalcija, ali se može uzeti za ozbiljno kod slabog unosa kalcija i viška kofeina.
OSTALI FAKTORI
FOSFOR -Najbolji omjer za iskorištenje kalcija prema fosforu je 1:2. U hrani ima više fosfora nego kalcija, ali negativan uticaj ponovo dolazi tek manjim unosom kalcija od potrebnog. Najviše fosfora ima u ribi, žitaricama, te karboniziranim napicima.
ALKOHOL - može uticati na status kalcija redukcijom intestinalne apsorpcije kalcija. Također može inhibirati enzime u jetri koji sudjeluju u konverziji vitamina D u njegov aktivni oblik. Umjerena konzumacija još uvijek nije označena kao uzročnik, ali se propituje.
Mnoštvo je faktora koji se prepliću u pozitivnoj i negativnoj interakciji, odmažući i pomažući unos ili izlučivanje kalcija. Svi oni balansiraju na količini kalcija koju unosimo. Prevaga ide na lošu stranu kada je unos kalcija nedostatan u odnosu na potrebnu količinu, a minimalan je utjecaj kada imamo dovoljan unos kalcija prema potrebama. To se u konačnici odražava i na stanje gustoće kostiju.