VITAMIN B5
Pantotenska kiselina
IZVOR: Pantotenska kiselina široko je rasprostranjena u hrani. Bogat izvor su meso, mahunarke, cjelovite cerealije, jaja, mlijeko, povrće i voće.
FUNKCIJA: Pantotenska kiselina nema neki istaknuti farmakološki učinak. Sastavni je dio koenzima A, koji je neophodan u metaboličkom procesu acetilacije ugljikoidrata, masti i proteina, te u sintezi sterola, steroidnih hormona.
NEDOSTATAK: Hipovitaminoza je u pravilu rijetka. A ukoliko do nje dođe manifestira se neuromuskulatornim poremećajima. Simptomi su: umor, depresija, gubitak apetita, grčevi, loša probava i nesanica.
DOZA: RDA nije utvrđen, no obično se preporučuje dnevni unos od 5 mg, za trudnice 6 mg i za žene u laktaciji 7 mg/dan.
Dnevno potrebne količine hrane za zdravu odraslu osobu da bi se zadovoljila preporčena dnevna količina:
-
1,7 l mlijeka
-
700 g kruha
-
1 kg skuša
-
228 g jaja
-
60 g jetre(pureće)
-
2,5 kg graha
-
2 kg mrkve
-
2,5 kg krumpira
-
8 kg krušaka
-
5 kg jabuka
-
1,7 kg jagoda
-
700 g sira
TERAPIJSKA UPOTREBA: Primjena je indicirana u svim oblicima njene hipovitaminoze, najčešće nastale nepravilnom ishranom. Zahtjevi za povećanim unosom javljaju se kod trudnica i alkoholičara.
Prevelike doze mogu biti štetne za majku i dijete.
Primjena pantotenske kiseline u obliku kreme( 2% dekspantenol) koja se nanosi direktno na oštećeno mjesto, pokazala se vrlo efikasnom kod različitih dermatoza.
Pantotenska kiselina NIJE se pokazala učinkovitom u liječenju dijabetičkih neuropatija, u
spriječavanju ili liječenju pojave sijede kose,u poboljšanju mentalnih aktivnosti te u prevenciji artritisa i alergija.
TOKSIČNOST: ne postoji podatak o hipervitaminozi i toksičnom djelovanju pantotenske kiseline.
INTERAKCIJE: neostigmin i drugi parasimpatomimetici, antibiotici, opijati, barbiturati.